Erich Fromm - Autoritet i Porodica

Please download to get full document.

View again

All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
 3
 
  Description:
Share
Transcript
  ERICH FROMM: DJELA u 12 svezaka Izdaju »NAPRIJED« Izdavačko trgovačka radna organizacija Zagreb, Palmotićeva 30 NOLIT Izdavačka radna organizacija Beograd, Terazije 27 Erich Fromm Autoritet i porodica Preveo s njemačkog Ljubomir Tadić Uredili Željko Falout i Gvozden Flego ZAGREB 1989  Sadržaj PREDGOVOR U ime biofilije (Gvozden Flego) AUTORITET I PORODICA (S njemačkog preveo Ljubomir Tadić) I Uvod Raznolikost pojava autoriteta II Autoritet i Nad-Ja Uloga porodice u njihovu razvitku III Autoritet i potiskivanje IV Autoritarno-mazohistički karakter REVOLUCIONARNI KARAKTER (S engleskog prevela Nada Zubović-Vučinić) Indeks imena 41 43 47 47 59 76 109 127  Naslov izvornika Erich Fromm AUTOR1TAT UND FAMILIE, Sozialpsychologischer Teil in STUDIEN UBER AUTORITAT UND FAMILIE, For-schungsberichte aus dem Institut fur Sozialforschung. © Librairie Felix Alcan, Paris, 1936.  Predgovor U IME BIOFILIJE Odgovor na svoje glavno pitanje: »što je čovjek?« Fromm 1 gradi na široko shvaćenom psihološkom (u osnovi psihoana¬ litičkom) uvidu u srž čovjeka, na suvremenim antropološkim spoznajama o čovjeku kao i društveno-teorijskim otkrićima o načinu njegovog opstanka. Fromm smatra da je na navede¬ no pitanje moguć odgovor tek iz razmatranja conditio hu¬ mana, odnosno iz »nauke o čovjeku« (science of man) kojom se on bavio u gotovo svakom svom spisu a najkoncentrirani- je u  Čovjeku za sebe, The Heart of Man  i  Anatomiji ljudske destruktivnosti.  Ta nam razmatranja pružaju materijala za teorijsku konstrukciju modela ljudske prirode  (MfH   24*). Jedno od glavnih uporišta spomenute analize je Darwinova teorija o postanku vrsta. Ona Frommu omogućuje praćenje razvoja organizacije živih organizama — od najjednostavni¬  jih pa sve do čovjeka kao kulminacije u evolucionom lancu — te perspektivu za sagledavanje čovjekovih sličnosti ali i onih bitnih njegovih osobina koje ne dijeli ni s jednom dru¬ gom životinjom  (ALJD-II/45).  Fromm će ponajprije istražiti tu čovjekovu specifičnu razliku. Nju čine dva odlučujuća momenta evolutivne promjene: re¬ lativna odsutnost instinktne regulacije i znatno povećanje mo¬ zga  (MfH   39), naročito neocortexa  (ALJD-H/47;  usp.  MfH   III. 1 .A,RN   IV.  2., ALJD-II  2 ).  Te dvije čovjekove karakteristike već same po sebi predstavljaju nove, do tada neviđene oblike ži- * Popis skraćenica vidi na kraju teksta. Kako je iz tehničkih razloga bilo ne¬ moguće navesti stranice ovog izbora skraćenice i br. str. u zagradi odnose se na izvorna ili ranija izdanja Frommovih spisa. (G. F.)  vota na Zemlji, ali one razvijaju i svijest o sebi, istančano sjećanje i predočavanje budućnosti, označavanje predmeta, upotrebe simbola  (MfH 39).  Tri glavne — samosvijest, mašta i um — proizvele su, u kombinaciji, daljnju novinu: način čo¬ vjekove egzistencije kojom je razvrgnuta harmonija što vlada između prirode i preostalih životinjskih vrsta. Čovjek je, kao i životinje, podložan (nekim) zakonitostima prirodnog doga¬ đanja, a neke transcendira svojim svrhovitim radnjama. Sve u svemu, čovjek je, prema Frommu, biće iznimaka i prijelo¬ ma u svemirskim razmjerima. Samosvijest, maštu i um Fromm ne smatra jednakovrijed¬ nima već izdvaja um, kojim čovjek spoznaje svoju dihotomič-nost. Tu spoznaju on smatra jednom od glavnih pobuda za ljudsko djelovanje, osnovnim motivom napretka  (MfH   43—4) pa ona postaje uzrokom čovjekovog stvaralaštva, njegove po-vijesnosti; s druge strane, takvo čovjekovo djelovanje zapra¬ vo je adekvatan odgovor na čovjekov objektivni položaj. Čovjekov evolutivni skok i njegove nove osobine uzroko¬ vale su formiranje okvira orijentacije (frame of orientation) te nastanak karaktera kao nadomjestka za nedostatnu oprem¬ ljenost instinktima. Okvir orijentacije je sveobuhvatna men¬ talna slika svijeta  (MfH   46) »koja je strukturirana i ima unu¬ tarnju koheziju... mapa njegovog [čovjekovog] prirodnog i društvenog svijeta bez koje bi on bio smeten i nesposoban da djeluje svrhovito i konzistentno«  (ALJD-II/54).  Do tog zaklju¬ čka Fromm dolazi analizom čovjekovih egzistencijalnih potre¬ ba, čiju povijesnu 'rekonstrukciju' omogućuju raznorodna (po-najdublje pak psihoanalitička) razmatranja ostvarenja u dra¬ mi, poeziji, likovnoj umjetnosti, mitu itd.  (ALJD-H/51).  Uz pomoć usporedbi ljudskih ostvarenja iz raznih razdoblja i raz¬ ličitih geografskih područja, Fromm zaključuje kako do sa¬ da nije poznata ni jedna kultura u kojoj ne bi postojao okvir orijentacije  (ALJD-II/54),  ali iako je zajednički ljudima svih prostora i epoha, njegova sadržajna ispunjenja međusobno se razlikuju  (ČzS   56). Otkrivene »povijesne dihotomije« rezul- 8 tiraju potrebom da čovjek dade smisao životu, da stvara svoj svijet razvijanjem svojih snaga te produktivnim odnošenjem prema svijetu  (ČzS   53) i prema drugim ljudima, da uspostav¬ lja zbiljsko jedinstvo svih sfera bivstvovanja i iznalazi rje¬ šenje u težnji ka novom jedinstvu  (ČzS   54), u čemu mu poma¬ že okvir orijentacije. Ali to pomagalo, kao mapa što čovjeku kazuje gdje se nalazi, nije dovoljan instrumentarij za življe¬ nje. Tom intelektualnom oruđu je, da bi bilo djelotvorno, potreban i voljni poticaj i Fromm ga nalazi u predmetu oda¬ nosti (object of devotion) koji je na jednak način prisutan u do sada svim poznatim ljudskim kulturama. Pod predmetom odanosti Fromm razumije predanost nekom cilju, fokus čov¬  jekovih stremljenja, osnovu za njegove vrijednosti. Predmet odanosti se najčešće odnosio na boga, pa ga Fromm naziva religijskim sistemom. Frommu je stalo do 'humanističke' re¬ ligije (nasuprot autoritarnoj) te do interpretacije boga kao sukusa ljudskih karakteristika, no unatoč tom njegovom tru¬ du, religijski shvaćen predmet odanosti ostavlja pitanja broj¬ nih problema neodgovorenima i mnogo je više autoritaran no humanistički. 3 Svođenje instinktnog aparata čovjeka na minimum uzro¬ kovalo je, kao što je rečeno, i nastanak karaktera kao nado¬ mjestka za funkcioniranje do sada nedostatnih instinkata (ALJD-H/50).  Pokušajmo slijediti Frommovu koncepciju ka¬ raktera razvijanu u raznim njegovim djelima. Nasuprot beha-vioristima (kao i environmentalistima), koji smatraju da pred¬ met njihove koncepcije psihologije može biti samo ljudsko po¬ našanje, uvjetovano apsolutnom dominacijom neposrednog in¬ teresa  (ALJD-I/56)  — što u najvećoj mjeri odgovara potreba¬ ma koncepcije promjenljivog, prilagodljivog i manipulabil-nog čovjeka kibernetskog kapitalizma  (ALJD-I/87)  — te koji stoga proučavaju samo čovjekovo ponašanje ali ne i onoga tko se ponaša — nasuprot, dakle, behavioristima i environ¬ mentalistima, on zastupa unekoliko revidiranu Freudovu kon-
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks
SAVE OUR EARTH

We need your sign to support Project to invent "SMART AND CONTROLLABLE REFLECTIVE BALLOONS" to cover the Sun and Save Our Earth.

More details...

Sign Now!

We are very appreciated for your Prompt Action!

x