Dominikanci

Please download to get full document.

View again

All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Share
Transcript
   Dominikanci Dominikanci  su  rimokatolički  crkveni red. Osnovao ga je Dominik de Guzman. Dominik de Guzman rođen je 1171. u Caleruegi u Kastilji (Španija). Godine 1216. papa Honorije II. potvrđuje osnivanje Reda  braće Propovjednika. Dominik umire u Bolonji 6. augusta 1221. Dvanaest godina kasnije, 1233., papa Grgur IX. proglašava ga svetim.   Red se od samog početka vrlo brzo širi po sveučilišnim gradovima, privlači brojne studente. Služba teologa papinskog doma sve do danas povjerava se dominikancima.  Nekoliko značajnijih likova iz bogate gotovo osamstoljetne baštine. Sv.  Albert Veliki , crkveni naučitelj i zaštitnik prirodoznanstvenika, nastoji upoznati zapadnu civilizaciju s Aristotelovim djelima. Sv.  Toma Akvinski (+ 1274.) zajednički (doctor communis), anđeoski (doctor angelicus), crkveni naučitelj, naučitelj čovječnosti (doctor humanitatis) te zaštitnik katoličkih škola, jednog od najvećih mislilaca što ga je dao dominikanski Red. Učitelj Eckhart, Ivan Tauler i Henrik Suzon poznati su rajnski mistici 14. i 15. vijeka. Sv. Katarina Sienska, načiteljica Crkve, radi na okončavanju zapadnog raskola te na  povratku pape Grgura XI. iz Avignona u Rim. Sv. Vinko Fererski i Savonarola veliki su propovjednici u 15. vijeku, a fra Angelico poznati slikar. 15. vij ek poznat je po širenju marijanske pobožnosti, stvaraju se kruničarkse bratovštine, koje su potpuno povjerene Redu, tako da su dominikance zvali i Red krunice. U 16. vijek dominikanci polaze u novootkrivene zemlje gdje djeluju u odbrani osnivnih ljudskih prava domorodaca. Među najpoznatijim ističu se otac međunarodnog prava Francisco de Vitoria i Bartolomej de las Casas. U novootkrivenim zemljama dominikanci osnivaju univerzitete na kojima su se predavali i urođenički jezici.  Ubrzo nakon osnivanja Reda do minikanci stižu u hrvatske krajeve. Već oko 1225. dominikanci se nastanjuju u Dubrovniku, zatim u Rabu, Ninu, Splitu, Zadru. Oko 1228. bl. Sadok iz Poljske osniva samostan u Zagrebu, malo kasnije i u Čazmi, a ubrzo zatim dominikanci se šire na područje Bos ne. U svojoj gotovo osamstoljetnoj historiji Red je na djelokrugu od Kotora i Subotice do Virovitice i Brijuna imao 81 samostan, davši uz to više od stotinu biskupa i dva službeno proglašena blaženika (bl. Augustin Kažotić i bl. Ozana Kotorska).   Budući su dominikanci uz samostane osnivali i škole, te budući je svaki samostan bio ujedno i škola otvorena za javnost, školstvo se razvijalo skupa s osnivanjem novih samostana. Zagrebački biskup Stjepan II. Babonić u 13. st. povjerava dominikancima ustroj škola u Zagrebu i Čazmi. Katedralnu školu u Zagrebu reformira bl. Augustin Kažotić. Samostanske škole sonivaju se i u drugim mjestima, kao npr. u Glavatome, Dubrovniku, Lopudu, Hvaru, Zadru, Ninu, Šibeniku, Trogiru, Splitu, Korčuli, Kotoru, Dubici, Bihaću i Mitrov ici. God.1396. u Zadru osnovano je prvo hrvatsko sveučilište koje djeluje sve do početka 19. st.  U Bosni i Hercegovini dominikanci se nalaze u  Klopču   u predgrađu Zenice - samostan bl. Augustina Kažotića utemeljen 1978.   U subotu 15. septembra 2007. godine, u prisutnosti brojnih svećenika iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, te velikog broja vjernika iz Zenice i okolice, vrhbosanski nadbiskup, uzoriti kardinal  Vinko Puljić ,   posvetio je novosagrađenu crkvu Uzvišenja svetog Križa u Klopču [1] .    Dominikanci Dominikanci  su  rimokatolički  crkveni red. 1991. je bilo u svijetu 6.715 redovnika dominikanaca [1] .  Osnovna obilježja reda   Vjerni zamisli svoga utemeljitelja sv. Dominika , da je uzoran život u zajednici preduvjet uspješnog  propovijedanja, dominikanci žive u zajednici, koje brojem variraju. Svaki brat pripada određenoj samostanskoj zajednici, a samostani jednog područja, države ili više država tvore provinciju. U samostanu živi barem šestoro braće: samostan je mjesto gdje braća žive zajedno, i gdje, po povratku s  propovijedanje, nalaze svoju braću. Sv. Dominik je zacrtao osnovne sastavnice života svojih sljedbenika: skladan život u zajednici, vjernost evanđeoskim savjetima, gorljivost u zajedničkom slavlj enju liturgije, osobite euharistije i časoslova, molitva (ujutro, u podne i navečer braća se okupljaju na zajednčku molitvu), neprestani studij i ustrajno samostansko opsluživanje.   Iako je Red doživio više reformi, uvijek je u biti ostao jedinstven, bez ik  akvih podjela. Svi dominikanci  pripadaju jednom te istom Redu. Braća su ponosna na na slobodu i stvaralačku vjernost, istaknute značajke koja krase dominikanski Red.   Cilj je dominikanskog Reda upoznati istinu i spoznatu istinu priopćavati drugima a sve u v idu  propovijedanja i spasenja duša. Zato je studij bitno sredstvo za uspješan apostolat. Studij i redovnički život međusobno se prožimaju i potpomažu. Sam je sv. Dominik svjesno usmeno i pismeno poticao braću svoga reda da neprekidno studiraju. Pođi s pouzdanjem, Gospodin će biti s tobom i on će te obdariti riječima koje ćeš propovijedati. Upravo s tim obećanjem Dominik šalje svoju braću po svemu svijetu  propovijedati Radnosnu vijest. Dominik šalje prvu braću u velike sveučilišne gradove da tamo studiraju ,  propovijedaju i osnivaju samostane. I nakon postdiplomskih studija dominikanac je pozvan na permanentni studij. Stalni susreti s ljudima bilo vjernicima ili nevjernicima, propovijedanje Radosne vijesti neprestano tjera dominikanca na neprekidni studij, koji osluškuje život i potrebe ljudi, uvijek tražeći nove učinkovitije načine oživotvorenja Božjega kraljevstva. Danas je oko 600 dominikanaca u svijetu aktivno nazočno u sredstvima društve nog  priopćavanja, od toga 150 u elektronskim  medijima . Red izdaje ili uređuje 321 znanstvenu, kulturnu i  popularnu reviju. No sve to samo pokazuje da studij nije cilj sam sebi već skupa s molitvom i životom u zajednici znak je radosnog naviještanja Evanđelja.   Osobnost sv. Dominika uočavamo tek kad promatramo njegovo životno djelo, Red koji je utemeljio. Kad 1217. iz Toulousea u južnoj Francuskoj šalje svoju braću, jedne u Pariz, druge u Španjolsku, razdvajajući  još uvijek nejaku zajednicu i kad mu prigovaraju da prebrzo donosi odluke, Dominik odgovara: Nemojte se protiviti: znam što činim. Takav način djelovanja govori mnogo  o Domikovoj osobi. Na to ga tjera ono što daje Redu kao znak raspoznavanja, jer je Red braće propovjednika već od samog početka bio ustanovljen posebno za propovijedanje i spasavanje duša.   Dominikanci u svom propovijedanju i u svom životu daju posebnu važnst trima temeljnim pojmovima: slobodi, milosrđu i istini.  Bartolomeo de Las Casas, propovijeda osl obođenje indijanskih robova u tek otkrivenoj i osvojenoj Americi. Iza njegovog propovijedanja stala je čitava njegova dominikanska zajednica, dovoljno slobodna da se ne boji vlasti protiv čijeg nepravednih postupaka i odluka je usmjereno njihovo propovijedanje. Ljubav prema slobodi nerazdvojiva je od ljubavi prema istini. Sloboda raste sa stalnim traženjem i propovijedanjem istine, koja je slobodna i koja oslobađa. To je njihovo  poslanje.  Propovijedanje Božjeg milosrđa u središtu je dominikanskog propovijedanje. Sv. je Dominik u noćnim satima vapio Bogu molitvom: “Bože moj, milosrđe moje, što li će biti s grešnicima?” Svaka je dominikanska zajednica pozvana biti školom milosrđa. Prilikom stupanja u Red braće propovjednika, svaki kandidat, na upit poglavara: “Što tražite?”, odgovara: “Milosrđe Božje i Vaše”.   Istina je geslo dominikanskog Reda. U Palenciji u Španjolskoj Dominik studira filozofiju i teologiju. Već u to vrijeme pokazuje svoju veliku ljubav prema siromasima. Kad je zavladala strašna glad, Dominik     prodaje svoje skupocjene knjige i pomaže ljudima u nevolji, jer kako sam kaže, nije mogao učiti iz mrtvih koža dok oko njega živi ljudi umiru od gladi. No Dominik je sve više shvaćao, u svojoj živoj želji za spasenjem duša, da je ljubav prema istini najveći izraz milosrđa. Iz te je spoznaje nastao i dominikanski Red. Povijest Dominikova života počinje legendom. Njegovoj majci u viđenju učinilo da nosi u utrobi psića koji u ustima drži zapaljenu baklju, kojom je po izlasku iz utrobe zapalio čitav svijet. U drugom viđenju njegova je majka vidjela zvijezdu na njegovom čelu, što je jasno značilo da će jednoga dana biti svjetlo narodima, da bi obasjao one koji sjede u tami i sjeni smrtnoj. Dominik Guzman rođen je  1171. u Caleruegi u Kastilji (Španjolska). Godine  1216.  papa Honorije III.  potvrđuje osnutak Reda braće   Propovjednika. Pred Dominikom i njegovom subraćom otvara se široko  polje rada. Dominik umire u Bolonji u pedesetoj godini života  6. kolovoza 1221. u 51. godini života. Dvanaest godina kasnije, 1233. , papa Grgur IX. proglašava ga svetim.   Red se od samog početka vrlo brzo širi po sveučilišnim gradovima, privlači brojne studente. Služba teologa papinskog doma sve do danas povjerava se dominikancima . Ovdje spominjemo samo nekoliko značajnijih likova iz bogate gotovo osamstoljetne baštine.  Sv. Albert Veliki , crkveni naučitelj i zaštitnik prirodoznanstvenika, nastoji upoznati zapadnu civilizaciju s Aristotelovim djelima. Red je dao i jednog od najvećih mislilaca,  sv. Tomu Akvinskog (+1274.) zajedničkog , anđeoskog , crkvenog naučitelja, naučitelja čovječnosti te zaštitnika katoličkih škola. Učitelj Eckhart,  Ivan Tauler i Henrika Suzon  poznati su rajnski mistici 14. i 15. stoljeća.  Sv. Katarina Sienska , naučiteljica Crkve, radi na okončavanju zapadnog raskola  te na povratku pape Grgura XI. iz Avignona u Rim. Sv. Vinko Fererski i Savonarola veliki su propovjednici u 15. stoljeću, a  fra Angelico  poznati slikar. 15. stoljeće poznato je po širenju marijanske pobožnosti, stvaraju se kruničarske  bratovštine, koje su potpuno povjerene Redu, tako da su dominikance zvali i Red krunice. U 16. stoljeću dominikanci polaze u novootkrivene zemlje gdje djeluju u obrani osnivnih ljudskih prava domorodaca. Među najpoznatijim ističu se otac međunarodnog prava   Francisco de Vitoria i Bartolomej de las Casas. U novootkrivenim zemljama dominikanci osnivaju sveučilišta na kojima su se predavali i domorodački  jezici. I u novijoj povijesti dominikanci su aktivni na svim područjima.  Henri Didon  je začetnik obnove Olimpijskih igara . God 1896. odlučuje povesti svoje učenike na Olimpijske igre u Atenu.  Marie-Joseph Lagrange utemeljuje Biblijsku školu ( Ecole biblique) u Jeruzal emu, koja je odigrala značajnu ulogu u tumačenju Sv. pisma u našem stoljeću. Jedno od remek djela škole jest svakako tzv. Jeruzalemska Biblija .God. 1958. belgijski dominikanac Henry Pire dobio je Nobelovu nagradu za mir. Red danas vodi 6 sveučilišta, dvadesetak fakulteta i općih učilišta te dvadesetak Centara znanstvenog istraživanja. Trenutno je u Crkvi 40 biskupa dominikanaca. U svojoj dugoj povijesti Red je dao Crkvi 4 pape, 75 kardinala, 262 sveca i blaženika. Red dans ima oko 7 000 članova, od čega oko 1100 braće u formaciji. Nazočan je na svim kontinentima, u 95 zemalja, organiziran u 45 provincija, viceprovincija i vikarijata . U dominikanskoj obitelji još se nalazi 4 000 koludrica, redovnica kontemplativnog života u više od 300 samostana, 35 000 aktivnih redovnica u svim segmentima društva, i nekoliko desetaka tisuća  laika, koji se pozivaju na dominikansku tradiciju i s Redom su čvrsto povezani.    Dominikanci Red Propovjednika  (latinski: Ordo Praedicatorum) nakon  15. stoljeća  znani kao Dominikanci  (Dominikanski rad) je  rimokatolički  crkveni red. Red jee osnovao Dominik de Guzman (1171.-1221.) u Languedocu a potvrdio papa Honorije II. 22. decembra 1216. Papa Grgur IX. proglasio je Dominika de Guzmana, svetim dvanaest godina nakon njegove smrti. Karakteristike reda Red je osnovan da propovje da Evanđelje, ali i da se bori protiv heretika kojih je osobito bilo puno u  13. stoljeću. Članovi reda su pored redovnika i redovnica, kongregacija aktivnih sestara i laici povezani s re dom (ranije znani kao dominikanci trećeredci).  Razna imena kojima je nazivan red.    U Engleskoj i brojnim drugim zemljama dominikance zovu i Crnom braćom   zbog crnog plašta kojeg nose preko svojeg bijelog habita.  [1]      U [[Francuska|Francuskoj, dominikanci su znani kao Jakobinci , zbog svog prvog  pariškog  samostana kojeg su izgradili pored crkve svetog Jacquesa (Jakoba). [2]      Dominikance su zvali i Domini canes   (Božji psi ili Gospodovi goniči), zbog njihove posvećenosti vjeri i svojoj misiji, ali i zbog privilegije koju im je dao papa Grgur IX. 1234. da budu inkvizitori.  Članovi reda iza svog imena stavljaju OP  akronim od Ordinis Praedicatorum  (Red propovjednika). Na čelu reda je General reda, trenutno je to otac Bruno Cadore.   Historija reda Osnivanje U vrijeme života Dominika de Guzmana, jug  Francuske  bio je uporište heretičkih pokreta  Katara ili Albižana , naz vanih po vojvodi od Albe, koji je bio simpatizer Katara i žestokog protivnika kasnijeg Albižananskog križarskog rata (1209 -1229). Heretici su u osnovi mislili da je materija zla (kao i svako zemaljsko bogatsvo), te da je samo duh dobar. Katari ili Albižani, su živjeli vrlo jednostavno i na sebe gledali kao vatrene sljedbenike siromašnog Krista . Dominik je uvidio potrebu osmišljenog odgovora crkve, koji bi mogao vratiti poljuljanu vjeru članova i simpatizera heretičkih pokreta i vratiti ih natrag u redove službene crkve. Propovjednik prosjak  bio je njegov odgovor na taj izazov. Dominikova želja da propovjedima obrati Albižane nije uspjela, na kraju je stanovništvo Albe gotovo istrebljeno u Albižananskom križarskom ratu.   Ipak je Dominik postao duhovni otac nekoliko albižanskih žena, koje je uspio obratiti na pravu vjeru, za njih je 1206 osnovao samostan u Prouilleu.  [4] Ovaj samostan će postati temelj dominikanskih redovnica, i one su ustvari rodonačelnice reda, a ne redovnici.   Dominik je želio osnovati novi red, koji će predano i sistematski raditi na obrazovanju starijih crkvenih redova kao što su   benediktinci , i koji će se moći nositi sa vjerskim problemima naraslog stanovništva po gradovima, sa više organizacijske fleksibilnosti. Dominikov novi red učen je da propovijeda na narodnom  jeziku. Umjesto života u velikim izoliranim samostanima, njegovi redovnici trebali su ići među ljude  propovjedati i živjeti od milodara, kako bi bili št o uvjerljiviji.
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks
SAVE OUR EARTH

We need your sign to support Project to invent "SMART AND CONTROLLABLE REFLECTIVE BALLOONS" to cover the Sun and Save Our Earth.

More details...

Sign Now!

We are very appreciated for your Prompt Action!

x